Napadi na Ukrajince u ovoj europskoj zemlji sve češći: "Krive su dezinformacije, posebno one iz Rusije"

Napadi na Ukrajince motivirani njihovom nacionalnošću, od verbalnih uvreda do fizičkog nasilja, posljednjih su mjeseci u porastu.

Stručnjaci smatraju da važnu ulogu u tome ima dezinformacijska kampanja, uključujući i izravne napore Moskve da dodatno pogorša odnose dviju susjednih država.

No, to je samo dio priče. Ukrajinske izbjeglice našle su se između diplomatskih sporova Kijeva i Varšave, neriješenih povijesnih prijepora i unutarnjih političkih sukoba u Poljskoj.

U porastu zločini iz mržnje

U Wrocławu su 26. srpnja trojica muškaraca fizički napala ukrajinski bračni par, a policija je slučaj okarakterizirala kao napad motiviran nacionalnošću.

Nekoliko tjedana ranije u Bielsku-Białoj 54-godišnji muškarac vrijeđao je skupinu Ukrajinaca, među kojima su bile i dvije jedanaestogodišnje djevojčice, od kojih je jedna incident snimila mobitelom.

U Poznanju su 3. srpnja dvojica muškaraca povezanih s poljskom krajnjom desnicom, među kojima i bivši vojnik osumnjičen za špijunažu u korist Rusije, došli u ured Ukrajinke koja pruža pravnu pomoć sunarodnjacima. Tražili su da ih pusti unutra i ispitivali je "podržava li Stepana Banderu".

Podaci pokazuju da nije riječ o izoliranim slučajevima.

Poljska policija u prvoj polovici 2026. zaprimila je 180 prijava zločina iz mržnje usmjerenih protiv Ukrajinaca, što je više od 30 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Takav rast dogodio se u trenutku kada su poljsko-ukrajinski odnosi dosegnuli jednu od najnižih točaka nakon što je Ukrajina jednu svoju vojnu postrojbu nazvala po Ukrajinskoj ustaničkoj vojsci (UPA) iz Drugog svjetskog rata.

Dok se u Ukrajini UPA smatra pokretom otpora protiv sovjetske vlasti, u Poljskoj je ponajprije povezuju s volinjskim pokoljima, odnosno masovnim ubojstvima Poljaka na području današnje zapadne Ukrajine.

Odluka je izazvala veliko negodovanje u Poljskoj, a predsjednik Karol Nawrocki zbog toga je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom oduzeo najviše državno odlikovanje.

Prema istraživanju provedenom u lipnju, više od polovice Poljaka izjavilo je da se njihov stav prema Ukrajini i Ukrajincima pogoršao upravo zbog spora oko naziva vojne postrojbe.

Druga anketa pokazala je da se većina Poljaka prvi put otkako se to prati, od 2014. godine, protivi prihvatu ukrajinskih izbjeglica.

Poljska trenutačno prima više od 900.000 ljudi koji su pobjegli od ruske invazije punog opsega. To je druga najveća populacija ukrajinskih izbjeglica u Europskoj uniji, a Ukrajinci su ujedno i najveća nacionalna manjina u zemlji.

Istodobno, upravo su oni sve češća meta govora mržnje i dezinformacija na internetu.

Ulogu ima i Kremlj

Poljske organizacije koje provjeravaju činjenice još od prošle godine bilježe značajan porast dezinformacija usmjerenih protiv Ukrajine i ukrajinskih izbjeglica.

"Najčešće se šire tvrdnje o navodnim zločinima koje su počinili Ukrajinci", rekao je Paweł Cymbor iz organizacije FakeNews.pl za Kyiv Independent.

"Vrlo često se svaka vijest o nasilnom kaznenom djelu na društvenim mrežama prikazuje kao da ga je počinio Ukrajinac, bez obzira na to je li to istina ili nije. To dovodi do velikog broja lažnih vijesti u kojima se odgovornost pogrešno pripisuje ukrajinskim državljanima.", dodao je Cymbor.

Jedna od tvrdnji koja se posljednjih mjeseci proširila internetom lažno je optuživala "ukrajinski bračni par" da je prošlog srpnja zapalio stambeni kompleks u Ząbkima pokraj Varšave, premda su istražitelji isključili podmetanje požara.

Čak se i napadi na Ukrajince u Poljskoj pokušavaju prikazati kao njihova krivnja.

Na pojedinim profilima na društvenim mrežama tvrdilo se da su Ukrajinci koje je u Bielsku-Białoj vrijeđao 54-godišnji Poljak sami isprovocirali incident, iako videosnimka pokazuje suprotno.

Drugom lažnom pričom tvrdilo se da je ukrajinska izbjeglica ubila Poljaka koji ju je tri godine primao u svoj dom. Organizacija Demagog.pl utvrdila je da je riječ o potpuno izmišljenoj priči.

"Poplava" lažnog sadržaja

Rusiji bi svakako odgovaralo dodatno produbljivanje razdora između Ukrajine i njezinih saveznika, a barem dio takvih aktivnosti vodi do ruskih izvora.

Provjeravatelji činjenica utvrdili su da brojne lažne priče, uključujući i ovu, potječu s internetskih "farmi sadržaja" sa sjedištem u Vijetnamu, koje zarađuju od oglašavanja uz lažne vijesti.

Analitičarka društvenih mreža i stručnjakinja za dezinformacije Anna Mierzyńska smatra da bi takve mreže mogle biti uključene u ruske operacije širenja dezinformacija jer su posljednjih mjeseci počele objavljivati lažne sadržaje protiv Ukrajine i u korist Rusije.

Ruski trag pronađen je i u više videosnimki koje su se nedavno proširile ruskim kanalima na Telegramu, a na kojima navodni "ukrajinski domoljubi" gaze poljske zastave.

Ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija taj je slučaj nazvao "provokacijom ruskih obavještajnih službi".

Istodobno je Centar za analizu dezinformacija pri poljskoj državnoj Akademskoj i istraživačkoj računalnoj mreži (NASK) zabilježio pokušaje proruskih propagandnih kanala u Poljskoj da dodatno pojačaju medijsku pozornost oko stvarnih incidenata u kojima su sudjelovali ukrajinski državljani.

Analitičarka NASK-a Paulina Wielogorska rekla je da kremaljska propaganda takve pojedinačne slučajeve neprestano ponavlja i predstavlja kao dokaz šireg problema kako bi okrenula javno mnijenje protiv Ukrajine.

Paradoksalno, u mnogim takvim slučajevima riječ je upravo o Ukrajincima za koje se sumnja da ih je Rusija vrbovala kako bi izazivali provokacije.

"Prilično je očito da Rusi ili nadahnjuju takve operacije ili koriste vlastite resurse za njihovo provođenje", kazao je Andrzej Kozłowski, stručnjak za kibernetičku sigurnost i dezinformacije sa Sveučilišta u Łódźu.

Istodobno upozorava da je gotovo nemoguće jasno razdvojiti dezinformacije koje šire domaći akteri od onih iza kojih stoje strani izvori, kao i procijeniti stvarni opseg ruskog utjecaja.

Prema njegovim riječima, poljski profili koji šire dezinformacije često jednostavno preuzimaju sadržaj s ruskih Telegram kanala radi vlastitih političkih ciljeva, dok ruski propagandni aparat istodobno može koristiti i "poljske marionete".

"Antiukrajinski narativ danas koriste ruska propaganda, domaći akteri i političari jednostavno zato što je postao popularan."

Mijenja se raspoloženje javnosti

Iako ruske dezinformacije dodatno raspiruju napetosti, one nisu jedini razlog promjene raspoloženja.

Početni val solidarnosti prema Ukrajini iz 2022. postupno je oslabio, a zamijenili su ga nezadovoljstvo, trgovinski sporovi i neriješena povijesna pitanja.

Skepticizam prema Ukrajini sve se više koristi kao političko sredstvo u Poljskoj.

Takve poruke koristio je tabor predsjednika Karola Nawrockog tijekom predsjedničkih izbora 2025., a stručnjaci očekuju da će ih desnica i krajnja desnica koristiti i na parlamentarnim izborima iduće godine.

Izvješće "Nismo kod kuće: Ukrajinski migranti i izbjeglice o odnosima s Poljacima", koje je u lipnju 2026. objavio poljski Institut za političku kritiku, potvrđuje da Ukrajinci koji žive u Poljskoj sve češće doživljavaju diskriminaciju i verbalne napade zbog svoje nacionalnosti.

Neki od 25 ispitanika upravo su predsjedničke izbore 2025. označili kao prekretnicu.

Poljsko-ukrajinska novinarka Olena Babakova, koja se bavi migracijama i jedna je od autorica izvješća, smatra da najveći problem nije rast antiukrajinskog raspoloženja, nego činjenica da su njegovi javni oblici postali društveno prihvatljiviji.

"Poruka da možete biti grubi i brutalni jer je to prihvatljivo dolazi od političara i desničarskih influencera na društvenim mrežama", istaknula je.